Europska komisija je, analizom godišnjih izvješća o provedbi financijskih instrumenata uspostavljenih u okviru svih ESI fondova (uključujući i EAFRD), prikazala najvažnije aspekte uspostave i provedbe FI u programskom razdoblju 2014.-2020. za sve države članice EU, a koje se odnose na 2021. godinu.
Hrvatski primjer provedbe financijskih instrumenata u okviru Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. (FI PRR) je i ove godine među najuspješnijim primjerima na razini EU.
Nastavljajući iznimno dobar model financiranja poduzetnika iz sektora poljoprivrede, prerade i šumarstva u okviru uspostavljenih FI PRR koje Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju provode u suradnji s partnerima HAMAG-BICRO-om i HBOR-om, Hrvatska je prema posljednjim objedinjenim podacima za period do kraja 2021. godine i nadalje u samom vrhu prema broju i vrijednosti plasiranih financijskih instrumenata.
U okviru EAFRD-a, zaključno s 2021. godinom, financijski instrumenti su programirani u 32 različita programa ruralnog razvoja u 13 država članica, a ukupna alokacija financijskih instrumenata iznosila je 870 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 7,5% u odnosu na 2020. godinu. Od ukupne programirane alokacije, tijekom 2021. godine, ugovoreno je 321 milijuna eura za čak 8.501 krajnjeg primatelja. Važno je spomenuti da se 91% poduprtih projekata odnosilo na mikro poduzetnike (što uključuje i OPG/obrt).
Hrvatska je zaključno s 2021. godinom za provedbu financijskih instrumenata izdvojila 126 milijuna eura što je najviše sredstava od svih država članica EU koje provode financijske instrumente u programskom razdoblju 2014.-2020. Važno je naglasiti da su tom razdoblju jedino Hrvatska i Estonija povećavale alokaciju namijenjenu za provedbu financijskih instrumenata i obje države članice EU poznate su po vrlo uspješnoj provedbi ovog modela sufinanciranja poljoprivrede.
Hrvatska je vodeća država članica EU kad se promatra alokacija isplaćena tijelima odabranim za provedbu financijskih instrumenata (102,90 milijuna eura). Čak 61% tog iznosa isplaćeno je krajnjim primateljima što znači da su se uz potporu financijskih instrumenata već krenuli realizirati projekti u vrijednosti od 62,9 milijuna eura.
Kako je istaknuto u analizi Europske komisije, hrvatski financijski instrumenti nastavili su podupirati ekonomski održive projekte te su tijekom 2021. godine ostvarili povećanje od 42% u odnosu na broj do tada ugovorenih projekata (od pokretanja financijskih instrumenata 2018. do kraja 2020 godine). Na kraju 2021. godine ukupno 1.247 MSP poduzetnika iz poljoprivrednog, prehrambenog i šumarskog sektora ostvarilo je kredit, zajam ili jamstvo financirano PRR sredstvima, čime je Hrvatska po broju krajnjih primatelja FI i dalje na 2. mjestu u EU, iza Poljske (kao i 2020. godine).
